Šta je to jet-lag?

Zbog opće popularizacije i pristupačnosti letenja, sve veći broj ljudi se odlučuje za daleke destinacije kada biraju mjesto za odmor. Međutim, dugo očekivano putovanje ne donosi uvijek samo prijatna sjećanja: kako bi se stiglo do konačnog odredišta, putnici često moraju da u relativno kratkom vremenskom periodu pređu kroz nekoliko vremenskih zona, što može poremetiti naš unutrašnji biološki sat, što može da prouzrokuje nesanicu, glavobolju i druge neprijatne simptome, a na duge staze čak i da dovede do nastanka gojaznosti ili šećerne bolesti.

Šta je to”džet-leg”?

Zbog putovanja kroz vremenske zone dolazi do disbalansa prirodnog biološkog sata organizma, pošto se poremeti ciklus promjene dana i noći naspram uobičajenog, na koji se organizam prethodno navikao. Pošto je organizmu potrebno određeno vrijeme kako bi se prilagodilo novom ritmu, pojavit će se osjećaj “džet-leg”-a (jet-lag), što je naziv za fizičke simptome nastale usljed nagle promjene vremenske zone. Simptomi “džet-leg” a su različiti kod svakoga, ali uobičajeno se javlja premorenost, nesanica, glavobolja i razdražljivost. Sposobnost organizma da se prilagodi novonastalim uvjetima varira od osobe do osobe; nekima je potrebno i po nekoliko dana kako bi se prilagodili, dok neki jedva i da blago primjete simptome.

Kako možemo spriječiti “džet-leg”?

Pošto se osjećaj “dżet-leg”-a drugačije manifestuje kod svakoga, teško može da se pronađe rješenje, koje je jednako korisno za svakoga, kako bi im pomoglo da se smanje teškoće naglog prilagođavanja. Može biti korisno da postepeno prelazite na novi režim ustajanja i odlaska u krevet, uz održavanje dužine sna od uobičajenih 7-8 sati. U tome može da pomogne i melatonin, pošto doprinosi regulaciji ciklusa budnosti i sna. Primjena melatonina u vidu suplementacije može da predstavlja prirodno rješenje u slučaju “džet-lega” i nesanice nastale usljed prelaska višestrukih vremenskih zona, posebno u slučaju kada se putuje na istok, jer je u pitanju jedinjenje koje stvara i naš organizam, i koje može sigurno da se korsiti bez ikakvih neželjenih efekata ili rizika od nastajanja zavisnosti. Pored toga, može da pomogne da se lakše prespavaju dugi i često dosadni letovi, jer ne samo da doprinosi tome da se lakše zaspi, već pozitivno utiče i na trajanje i kvalitet sna, tako da će Vaš odmor početi na najbolji način, kako biste imali zaista opuštajuće iskustvo.

Dodatni prijedlozi za izbjegavanje “džet-leg”-a

Probajte tako da rezervišete avionsku kartu, da na ciljnu destinaciju stignete noću! Tako ćete imati mogućnost da se pravilno odmorite. Nakon stizanja na odredište, još ne treba da odete da spavate, ukoliko je tamo još dan, već sačekajte noć i regularno vrijeme spavanja na datoj lokaciji! Nakon stizanja na odredište, po mogućnosti treba da provedete što više vremena napolju u prirodi! Melatonin treba da koristite u vrijeme predviđeno za spavanje na datoj lokaciji!

Zvijezda simbiotičkih proizvoda za poremećaj funkcije crijeva

Do sada ste već sigurno čuli puno toga o dejstvu stresa na vaše tijelo, ali možda ćete začuđeno podići obrve, ako kažemo, da to utiče i na crijevnu floru. Dovoljno je da samo razmišljate o svom varenju: pošto nervoza ume itekako da utiče i na vaš stomak prije nekog testa ili ispita, ili da je velika vjerovatnoća da prije donošenja veoma važnih odluka češće morate ići do toaleta.

Stres je iscrpljujući

Znači, to više nije toliko iznenađujuća činjenica, zar ne? Crijeva i normalna crijevna flora takođe osjetljivo reaguju na uticaj stresa. Pošto se neprekidno stanje vanrednog stanja ne može održati tokom dužeg vremena, crijeva će tokom vremena početi da signaliziraju nervnom sistemu. Sastav crijevne flore značajno utiče na reakciju na stres, tako da, nažalost, nije iznenađujuće što promjena ravnoteže iste, takoder utiče na Vaše raspoloženje i psihičko stanje. Takoder utiče i na Vaš san, apetit, raspoloženje, kognitivne sposobnosti… U slučaju stresa, funkcija crijevne flore u imunološkom sistemu je takođe poremećena, tako da se osjetljivost na infekcije može dodatno poboljšati. Crijevnu floru pored stalne izloženosti stresu može oštetiti još i često spominjana i primjenjivana terapija antibioticima, putovanja na daleke i egzotične lokacije, razni virusi, kao i određene štetne navike poput pušenja ili čestog konzumiranja alkohola.

AC-Zymes PLUS je još savremeniji i kompleksniji probiotski preparat naspram prethodne verzije. Sadrži 6 vrsta bakterijskih kultura, sa 6 milijardi klica probiotskih bakterija, kao i prebiotike, koji doprinose bržem rastu broja korisnih bakterija. Sastojci doprinose optimalnom funkcionisanju gastorintestinalnog trakta, održavanju normalne ravnoteže crijevne flore, i boljem funkcionisanju crijeva. Uz pomoć ove kombinacije sastojaka, također se może doprinijeti i optimalnom funkcionisanju imunog sistema.

6 vrta, 4 milijarde klica

Kao rezultat najnovijih naučnih istraživanja i u skladu sa zahtjevima naših članova, mi smo naš izuzetno popularan probiotski proizvod AC-Zymes dodatno unaprijedili, i tako je nastao AC-Zymes Plus, koji na svjetskom nivou može da se takmiči sa bilo kojim drugim sinbiotskim proizvodom. S obzirom na to da se dokazalo da nekoliko probiotskih sojeva mogu pomoći jedni drugima da efikasnije funkcionišu, stoga smo i mi na postojeću aktivnu vrstu Lactobacillus acidophilus dodali pet drugih vrsta bakterijskih kultura, a pored toga smo i broj bakterija povećali sa 2 milijarde na 4 milijarde. Takođe, probiotici su dopunjeni sa većim količinama prebiotika (inulina), koji direktno podržava rast korisnih bakterija.

Kome preporučujemo?

Sa kreiranjem preparata AC-Zymes Plus, želimo da dugoročno gledano pružimo dodatnu pomoć onima koji pate od IBS-a i njihov stresni životni stil uzrokuje crijevnu disfunkciju. Takođe se preporučuje i onim osobama, koje žele da spriječe pojavu dijareje tokom putovanja, kao i da pomognemo pri regeneraciji od bilo koje vrste dijareje izazvane infekcijom. Konačno, naravno, AC-Zymes Plus će moći da pomogne i onima, koji žele da podrže funkcionisanje imunog sistema, tako što će doprinijeti vraćanju zdrave ravnoteže njihove crijevne flore.

Pobiotska kultura6 Milijardi CFU
Lactobacillus acidophilus
Lactobacillus bulgaricus
Lactobacillus plantarum
Lactobacillus rhamnosus
Bifidobacterium longum
Bifidobacterium breve
Fructo-Oligosaccharides (FOS)200.00 mg

Primjena: 1 kapsula dnevno

NARUČI

Rizici u trudnoći koji vrebaju iz načina ishrane i okoline

Alkohol

Redovno konzumiranje alkohola može da ima razorne posljedice na odojčad. Alkohol izaziva niz urođenih mana, koje zajedno nazivamo fetalni alkoholni sindrom (FAS). FAS karakteriše nenormalna građa lica (male oči, nedovoljno razvijen nos i gornja usna kao i nedovoljno formirana gornja vilica), poremećaji rasta i mentalnog razvoja.

lako snažan FAS po pravilu imaju bebe teških alkoholičara (više od šest pića dnevno), manje količine alkohola, takođe, mogu da imaju nepovoljne posljedice. Buduće majke, koje sebi dnevno dopuštaju više od tri pića, povećavaju rizik za nastanak nekog poremećaja u razvoju fetusa. Pošto do sada nije utvrđena sigurna granica za alkohol, konzumiranje alkohola tokom trudnoće treba ograničiti ili još bolje potpuno izostaviti.

Kofein

Trudnice bi trebale da unose što manje kofeina. Sposobnost majčinog organizma da razloži kofein, tokom trudnoće se smanjuje. Razlaganje i izlučivanje kofeina kroz metabolizam tokom trudnoće traje dva do tri puta duže nego inače. Zbog toga duže ostaje povišen nivo kofeina u krvi majke. Kofein može lako da savlada posteljicu i da dopre do fetusa. Konzumiranje više od 300 mg kofeina dnevno (više od tri šoljice kafe) tokom trudnoće je štetno za fetus- ugrožava se rast i razvoj i povećava rizik od pobačaja.

Trudnice treba maksimalno da ograniče konzumaciju kofeina i da se odreknu kafe, crnog čaja, čokolade i kola napitaka.

Teški metali

Fetus, koji se razvija, veoma osjetljivo reaguje na otrovnost žive, olova, kadmiuma i nikla. I hemikalije koje se koriste u industriji i poljopivredi mogu da budu opasne za fetus. Minimalne količine olova, koje majka apsorbuje kroz namirnice, mogu lako da savladaju posteljicu. Ako fetus dođe u kontakt sa olovom, povećava se rizik od pre vremenog porođaja i drugih problema. Kontakt sa olovom može da ugrozi mentalni motorički razvoj u djetinjstvu i da snizi IQ. Posljedice kontakta sa živom u toku trudnoće su još razornije, a novorođena dijeca mogu zbog toga da imaju teške urođene mane.

Višak vitamina – A

Uzimanje velikih količina vitamina A tokom trudnoće može da ima za posljedicu urođene mane, nepravilan oblik lobanje, lica, srca i centralnog nervnog sistema. Konstantan unos više od 8.000 U/dan, tokom prva tri mjeseca trudnoće, povećava rizik od pojave ovih urođenih mana. Trudnice treba da vode računa da se njihov ukupan unos vitamina A kreće oko 2.500 IJ.

Kako vam redovni zdravstveni pregled poboljšava život

Koliko često idete na zdravstvene preglede? Vjerovatno pripadate grupi ljudi koji rijetko odlaze na pregled. Takve osobe posjećuju bolnicu samo kada su bolesne i trebaju hitnu medicinsku pomoć.
Ako pripadate ovoj grupi, vrijeme je da počnete odlaziti redovno na preglede. Ovaj korak će imati pozitivan utjecaj na vaš život, a time će donijeti koristi vama i vašoj porodici. Evo tri načina na koji će vam pregledi poboljšati život.

Poboljšano zdravlje

Redovni pregledi igraju presudnu ulogu u poboljšanju vašeg općeg zdravlja. Prvo, smanjuju vam šanse da se razbolite. To je zato što vam stručnjaci savjetuju kako voditi zdrav način života, koji vam pomaže u izbjegavanju bolesti.

Drugo, pregledi omogućavaju rano otkrivanje stanja opasnih po život, poput raka. To onda olakšava rane tretmane koji suzbijaju bolest prije nego što se ona u potpunosti razvije.

Treće, ako već patite od teškog stanja, redovni pregledi omogućavaju pomno praćenje. Tada smanjujete šanse za više komplikacija koje bi mogle biti fatalne.

Kao rezultat toga, na kraju uživate u boljem zdravlju, što smanjuje vrijeme koje gubite u bolnici tražeći liječenje zbog stanja koje se može izbjeći. Poboljšano zdravlje takođe znači duži život.

Poboljšane finansije

Većina ljudi izgubi značajan procenat svojih finansija na zdravstvenim uslugama. Neki su čak izgubili sve bogatstvo zbog ogromnih medicinskih računa.

Redovni pregledi mogu vam pomoći da izbjegnete takve situacije. To je zato što se bolesti rano otkrivaju i liječe. Kao rezultat, izbjegavate visoke troškove upravljanja potpuno razvijenim stanjem kao što je rak četvrte faze.

Nadalje, rano liječenje pomaže vam da izbjegnete scenarij u kojem ste previše bolesni za rad. To vam onda omogućava da nastavite zarađivati, a time održavate svoje financijsko zdravlje u dobrom stanju.

Stoga, ako želite održati financije stabilnima, pođite na redovne zdravstvene preglede. Ovo bi se trebalo odnositi i na sve članove vaše porodice jer ćete morati puno trošiti ako se kod njih kasno otkrije bolest opasna po život.

Sretan život

Među faktorima koji smanjuju sreću vašeg života su bolesti i financijska borba. Ako možete izbjeći to dvoje, vjerojatnije ćete živjeti sretnijim životom. Redovni zdravstveni pregledi mogu vam pomoći da shvatite ovaj život.

To je zato što vam redoviti pregledi pomažu u izbjegavanju bolesti životnog stila, a istovremeno omogućuju upravljanje postojećim stanjima. Također izbjegavate visoke troškove zdravstvene zaštite koji su povezani s ozbiljnim zdravstvenim problemima.

Na kraju ste dovoljno zdravi da provodite vrijeme sa svojim voljenima. Imate i financije potrebne da podržite svoje potrebe i ostvarite svoje ciljeve. To onda doprinosi sretnijem životu.

Zaključno, odlazak na redovne zdravstvene preglede pozitivno utječe na vaš život. Doprinose poboljšanju zdravlja, poboljšanju financija i sretnijem životu. Sve to onda vodi ka boljem životu.

Poremećaji probave: 23 Mita i činjenica o zatvoru

Da li je svakodnevna stolica normalna?

Mit je da bi svi trebali svakodnevno imati stolicu. Rezultati studija pokazuju da neki ljudi imaju 1 – 3 puta dnevno, dok drugi idu samo 3 puta nedeljno. I jedno i drugo je sasvim normalno. Zatvor se definira kao manje od 3 stolice nedeljno. Ljudi koji imaju stolicu manje od 1 puta nedeljno, smatra se da imaju jak zatvor.

Zatvor znači da ste puni toksina?

Mit je da su ljudi koji imaju zatvor puni toksina. Nema dokaza da je stolica puna toksina. Nema dokaza da tretmani poput laksativa, čišćenja debelog crijeva i klistir sprečavaju bolesti i rak. Ako se dogodi da imate zatvor ili imate manje puta stolicu od drugih, to ne znači da apsorbujete otrovne supstance iz stolice.

Vlakna jednostavno rješavaju zatvor?

Nije istina da vlakna rješavaju sve slučajeve zatvora. Iako je istina da većina ljudi ne unosi dovoljno vlakana u svakodnevnu prehranu, dodatna vlakna mogu pogoršati neke vrste zatvora, poput zatvora s sporim tranzitom. Zatvor usporenog tranzita odnosi se na polagani prolazak stolice kroz debelo crijevo zbog smanjene pokretljivosti. Dobri izvori dijetalnih vlakana uključuju cjelovite žitarice, voće, povrće i drugu biljnu hranu. Pokušajte dodati ovu hranu bogatu vlaknima u svoju prehranu. Oni će pomoći u povećanju stolice i trebali bi pomoći u mnogim slučajevima zatvora. Ako ne, obratite se svom liječniku.

Može li se žvakaća guma zaglaviti u želucu?

Mit je da će žvakaća guma ostati u stomaku 7 godina. Žvakaća guma je napravljena od šećera ili umjetnog zaslađivača, konzervansa, aroma i smole gume. Vaš probavni trakt će apsorbirati šećer ako progutate žvakaću gumu, ali će preostala smola proći kroz tijelo i van njega. Do blokade može doći ako neko proguta veliku količinu žvakaće gume ili proguta žvakaću zajedno sa stvarima koje nisu neprobavljive, poput novčića. Vrlo mala djeca mogu biti u najvećem riziku od gutanja gume, jer možda ne razumiju da je treba žvakati, a ne progutati. Općenito, nemojte nuditi žvake djeci mlađoj od 5 godina.

Putovanja su okidač?

Istina je da promjene načina života i promjene vaše svakodnevice mogu potaknuti zatvor. Promjene u vašoj prehrani, vremenu spavanja i prilagođavanju novim vremenskim zonama mogu dovesti do zatvora. Dok putujete, posebno letite, pijte puno vode. Držite se flaširane vode ako voda iz slavine na vašem odredištu nije sigurna za piće. Pokušajte i vi ostati aktivni. Ispružite noge, ustanite i pomaknite se i šetajte aerodromom dok čekate let. Jedite puno voća i povrća. Držite se kuhanih proizvoda ako na vašem odredištu nije sigurno jesti sirovo voće i povrće.

Vaše raspoloženje utječe na zatvor?

Tačno je da depresija i poremećaji raspoloženja mogu pokrenuti zatvor ili ga pogoršati. Poduzmite mjere za smanjenje stresa u svom životu kako bi se crijeva održavala redovito u pokretu. Joga, meditacija, biofeedback i tehnike treninga opuštanja dokazani su načini za borbu protiv stresa. Akupresura i shiatsu masaža mogu takođe uspjeti. Još jedan trik koji možete isprobati je masiranje trbuha. Kružno masiranje trbuha u smjeru kazaljke na satu može vam pomoći da se stvari kreću. Mnogi ljudi cijene da su ove intervencije potpuno prirodne.

Trpjeti je loše?

Ovo nije mit. Istina je da zadržavanje stolice ne samo da može biti neugodno, već zapravo može pokrenuti ili pogoršati zatvor. Kada osjetite potrebu za stolicom i uslišite poziv, pojačava se normalan živčani refleks koji vam pomaže da prođete stolicu. Ako ignorirate potrebu za nuždom, kada to trebate, to može dovesti do zatvora. Ako ste zauzeti rasporedom, pobrinite se za vrijeme odmora u kupaonici nakon doručka ili drugog obroka tokom dana. Tada je nagon za stolicom najjači.

Provjerite svoje lijekove!

Istina je da lijekovi propisani za stanja poput visokog krvnog pritiska, Parkinsonove bolesti, depresije, refluksa kiseline i bolova mogu pokrenuti ili pogoršati zatvor. Dodaci gvožđa i suplementi kalcijuma mogu takođe imati utjecaja na vašu funkciju crijeva. Nemojte prestati uzimati lijek niti mijenjati dozu lijeka bez savjetovanja s liječnikom. Ako smatrate da jedan ili više vaših lijekova uzrokuje probleme sa zatvorom, razgovarajte sa svojim liječnikom. Mogu prilagoditi dozu ili vas prebaciti na novi lijek koji ne uzrokuje nuspojave zatvora.

Vlakna su vlakna!

Nije istina da su sva vlakna ista. Postoje različite vrste vlakana koja rade različite stvari u vašem tijelu. U hrani postoje dvije vrste vlakana. Netopljiva vlakna i rastvorljiva vlakna. Vlakna koja formiraju rasute tvari pomažu da stolica brže prolazi kroz crijeva. Hljeb od cijelog zrna, žitarice i tjestenina dobri su izvori nerastvorljivih vlakana. Topiva vlakna zadržavaju vodu i nalaze se u grahu, grašku i zobi. Obje vrste vlakana također pomažu u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Dodirnite moć šljive

Da li čaša soka od suhe šljive pomaže u ublažavanju zatvora? Istina je. Suhe šljive su suhe šljive. Bogat su izvor netopivih vlakana i sorbitola, koji služe kao prirodni laksativ. Ako vam se ne sviđa okus suhe šljive, pokušajte popiti čašu soka od suhe šljive ili pomiješajte sok od suhe šljive s drugim voćnim sokovima kako biste prikrili ukus. Ostalo voće koje može olakšati zatvor uključuje kruške, grožđe i jabuke. Prehrana bogata voćem i povrćem daje vlakna koja pomažu u prevenciji ili ublažavanju zatvora.

Voda ti je prijatelj

Pazite li da ste adekvatno hidratizirani, stolice će biti mekše i lakše prolazne. Ovo olakšava zatvor. Povećajte unos tečnosti ispijanjem pića poput vode i voćnog soka. Svakako izbjegavajte napitke koji vas dehidriraju poput kafe s kofeinom i alkohola. Voće i povrće takođe opskrbljuju vodom. Kako znati pijete li dovoljno vode? Vaš urin treba biti blijedožute boje. Tamniji urin znak je dehidracije. Ako je vaš urin bezbojan, možda pijete previše vode.

Više kretanja!

Tačno je da će vježba pomoći da vam se crijeva pokreću. Neaktivnost je faktor rizika za zatvor. Ako nemate puno vremena za vježbanje, pomoći će vam čak i nekoliko šetnji od 10 do 15 minuta nekoliko puta dnevno. Ako ste u mogućnosti da radite duže treninge, i to je sjajno. Vježba je dobra za cijelo vaše tijelo i um. Pripazite da pričekate najmanje 1 sat nakon jela prije nego što vježbate. Dajte si priliku za probavu prije nego što budete aktivni.

Kafa može riješiti problem sa stolicom?

Ovo nije istina. Iako kofein može stimulirati mišiće u probavnom sustavu, olakšavajući stolicu, kofein također dehidrira. Najbolje je izbjegavati pića s kofeinom ako patite od kroničnog zatvora. Ako ne možete potpuno odustati od kafe, radije se odlučite za bez kofeina. Kako znati jeste li dehidrirani? Simptomi dehidracije uključuju vrtoglavicu, mučninu, glavobolju i umor. Pratite boju urina tijekom dana kako biste provjerili status hidratacije. Tamno žuta može značiti da vam treba više tekućine.

Isprobajte čišćenje debelog crijeva

Mit je da klistiri i kolonisti mogu pomoći u prevenciji ili izlječenju zatvora. Možda je upravo suprotno. Liječnici mogu propisati povremeni klistir kako bi vam pomogli da ispraznite stolicu ako druge intervencije nisu uspjele, ali kronična upotreba ovih pomagala može zapravo povećati zatvor kod starijih ljudi koji ih redovito rade. Kolona može oštetiti debelo crijevo. Nemojte koristiti stimulativne laksative ili omekšivače stolice bez prethodnog savjetovanja s liječnikom. Dugotrajna upotreba ovih lijekova može dovesti do povećanih problema sa zatvorom.

Laksativi su brzo rješenje?

Ni ovaj nije tačan. Neke vrste klizmi ili supozitorija mogu djelovati u roku od jednog sata, ali laksativima koji dodaju masu u stolicu, poput FiberCon-a ili Citrucela, može trebati nekoliko dana da djeluju. Stimulantski laksativi mogu djelovati u roku od samo nekoliko sati. Ne smiju se koristiti dugoročno, jer mogu pogoršati zatvor. Većina slučajeva zatvora traje samo nekoliko dana. Razgovarajte sa svojim liječnikom ako koristite laksative duže od 2 sedmice.

“Omekšivači” stolice

Omekšivači stolice su laksativi koji djeluju promičući apsorpciju više vode iz debelog crijeva. Teško je proći stolicu kad je tvrda. Mekša stolica lakše se prolazi. Drugi naziv za omekšivač stolice je omekšavajući laksativ. Nježniji su od drugih vrsta laksativa i uglavnom su manje efikasni. Omekšivači stolice najbolje djeluju na one koji imaju privremene napade zatvora ili one koji imaju blaže oblike kroničnog zatvora. Kao i svi laksativi, i omekšivači stolice smiju se koristiti samo kratko vrijeme.

Isprobajte ricinusovo ulje

Budite oprezni s ovim. Ricinusovo ulje je snažan laksativ i stari je domaći lijek protiv zatvora, ali može biti povezano sa nuspojavama. Pitajte svog liječnika prije nego što koristite ricinusovo ulje za liječenje zatvora. Može ometati aktivnost lijekova koje uzimate za druga zdravstvena stanja i može inhibirati apsorpciju određenih hranjivih sastojaka. Uobičajena upotreba ricinusovog ulja može oštetiti živce, tkiva i mišiće crijeva u gastrointestinalnom traktu, što može dovesti do većih problema sa zatvorom. Neki ljudi koriste mineralno ulje za olakšavanje zatvora. Ovo se ne preporučuje. Može iscrpiti vaše tijelo vitaminima topivim u mastima kao što su A, D, E i K.

Zatvor je uobičajen s godinama?

Ovo je netačno. Iako je istina da je vjerovatnoća da će mnogi stariji ljudi doživjeti zatvor, to nije zbog starenja. Starije odrasle osobe mogu jesti dijetu s malo vlakana, biti fizički neaktivni i uzimati određene lijekove zbog kojih je zatvor vjerojatniji. Zatvor se može dogoditi bilo kome u bilo kojoj dobi. To je vrlo čest medicinski problem. Obično to nije razlog za zabrinutost. Zatvor uglavnom nije ozbiljan. Obratite se svom liječniku ako zatvor ne nestane nakon isprobavanja provjerenih domaćih lijekova poput pijenja više vode, povećanja unosa vlakana i vježbanja. Sve ove intervencije trebale bi pomoći vašem crijevima i crijevima da bolje funkcioniraju.

Krv u stolici je normalna?

Ovo je takođe laž. Iako povremeno možete imati malo krvi u stolici, odmah se obratite svom liječniku ako to primijetite. Krv u stolici možda nije uvijek ozbiljna, ali svejedno trebate provjeriti. Ponekad zatvor i naprezanje mogu izazvati krvarenje. Obratite pažnju na boju stolice. Ako je crna, kestenjasta ili ako primijetite krvne ugruške, vjerojatno imate krvarenje negdje gore u probavnom sustavu. Mnogo je potencijalnih uzroka krvi u stolici, od blažih izvora poput hemoroida do ozbiljnijih stanja poput peptičnog čira i raka.

Sjeme lana pomaže pri zatvoru?

Istina je da su sjemenke lana provjereni, prirodni lijek protiv zatvora. Sjeme lana bogato je rastvorljivim i nerastvorljivim vlaknima. Jedna kašika cjelovitih sjemenki lana sadrži 2,8 grama vlakana. Sjemenke lana također su bogate protuupalnom omega-3 masnom kiselinom koja se naziva alfa-linolenska kiselina. Ove korisne masti mogu smanjiti rizik od upalnih bolesti crijeva (IBD), bolesti srca, artritisa i drugih medicinskih stanja. Mljevene lanene sjemenke dodajte u jutarnji smoothie ili ih pospite jogurtom kako biste ubrali zdravstvene beneficije.

Iskoristite snagu probiotika

Probiotici su korisne bakterije koje poboljšavaju zdravlje crijeva, poboljšavaju probavu i utječu na imunološku funkciju. Postoje neki dokazi da probiotici mogu poboljšati zatvor. Probiotici smanjuju vrijeme potrebno stolici za kretanje kroz crijevo. Oni također poboljšavaju konzistenciju stolice i dovode do češćeg pražnjenja crijeva. Studije sugeriraju da su probiotičke vrste Bifidobacterium lactis vrlo korisne za zdravlje crijeva. Neki sojevi Bifidobacterium mogu biti korisni onima koji imaju bolove u trbuhu i nadimanje zbog sindroma iritabilnog crijeva. Jedite jogurt sa živim aktivnim kulturama, kefirom ili kombucom kako biste napunili korisne bakterije kako biste pomogli trbuhu.

Zatvor uzrokuje rak debelog crijeva?

Ovo je netačno. Nema dokaza da zatvor stvara rizik od raka debelog crijeva. Prethodne studije sugerirale su vezu između njih dvoje, navodno zato što se smatralo da produženi kontakt stolice s crijevom izlaže tijelo kancerogenim supstancama u stolici. Novija studija pokazala je da to jednostavno nije istina. Ipak, trebali biste posjetiti svog liječnika ili gastroenterologa ako često patite od bolova u trbuhu, nadutosti, plinova, kroničnog zatvora ili drugih simptoma gastrointestinalnog poremećaja.

PMS izaziva zatvor?

Ovo važi za neke žene. Jedno istraživanje pokazalo je da otprilike 15 posto žena zatvori prije menstruacije. Oko 10 posto žena ima zatvor tokom razdoblja. Vjeruje se da je promjena nivoa hormona odgovorna za učinak. Ako ste skloni zatvoru prije ili za vrijeme menstruacije, pijte više vode, povećajte unos voća i povrća sa hranjivim sastojcima i dodajte dodatnu aktivnost u svoju rutinu. Pitajte svog liječnika da li je dobro dodati laksativ koji stvara rasute dijelove u vašu prehranu.

Kako spriječiti suhu kožu?

Da bi ostala mekana i elastična, koži je neophodna vlažnost. Ako se isparenjem gubi previše vlage, koža postaje hrapava, suha i ispucana. Najvažniji isporučioci vlage za našu kožu u prirodne masti kože, one zadržavaju vodu u koži i stvaraju barijeru protiv prevelikog gubitka vode i čine kožu vlažnom.
Suha koža je naročito veliki problem tokom zime. Kada je suh vazduh, vjetar i suh vazduh od grijanja naprežu je i isušuju.

Hranjiva supstancaPreporučena dnevna dozaKomentar
Vitamin E200 mgŠtiti masti kože i pomaže u održavanju vlažnosti kože
Gama-Linoleinska kiselina (GLS)2-4 Kapsule ulje od noćurkaPomaže da se održi prirodna (EPO) barijera vlažnosti kože
Esencijalne masne kiseline1-2 Kašike hladno cijeđenog ulja od lana, susama, kukuruza ili čičkaPomaže da koža ostane vlažna, elastična, meka i niježna

Posebne napomene:

  • Izbjegavajte pretjerano kupanje (pranje) jer topla voda i sapun ispiraju čak i prirodne masti kože. Izbjegavajte antiseptične sapune! Oni stvaraju suhu kožu i osip, osim toga uništavaju i korisne bakterije kože. Koristite mlaku vodu i malo, blagog sapuna i ne zaboravite da poslije kupanja namažete kožu kremom. Plivanje u vodi, koja ima puno hlora, takođe isušuje kožu;
  • Kad perete i čistite u domaćinstvu, nosite gumene rukavice zato što jaka sredstva za čišćenje nagrizaju barijeru za održavanje vlažnosti kože;
  • Pretjerano konzumiranje rafinisanih ugljenih hidrata (šećer, bijelo brašno) kao i alkohol remeti metabolizam masnih kiselina kože;
  • Alkalne kupke i njega kože mogu da podstaknu stvaranje masti kože

Može li vježbanje poboljšati raspoloženje?

Istraživanja sugeriraju da je čak 14% muškaraca i 18% žena starijih od 55 godina depresivno. Kod mlađih odraslih osoba zabilježeno je da vježbanje može ublažiti simptome depresije, pa čak i u smislu efikasnosti konkurirati efektima antidepresiva ili psihoterapije. Nažalost, vrlo je malo istraživanja o efektima vježbanja na depresiju kod starijih odraslih osoba. Pošteno je reći da vježbanje djeluje na podizanje raspoloženja kod većine odraslih, bez obzira na njihovu dob, čak i ako to nije lijek za depresiju kod starijih osoba. Razgovarajte sa većinom svih koji vježbaju, bez obzira na godine, i oni će nakon vježbanja prijaviti ono što se prije nazivalo fenomenom „dobrog osjećaja“. Bez obzira radi li se o otkucajima srca ili pumpanju krvi, oživljavanju moždanih ćelija ili jednostavno izlasku na svjež zrak, dobra doza vježbanja obično poboljšava raspoloženje, pa se preporučuje za gotovo sve.

Kako da započnem?

Ne treba pokušati nadoknaditi godine neaktivnosti preko noći. U stvari, time biste mogli ozlijediti ili brzo izgorjeti. Umjesto toga, počnite polako i gradite postepeno. Ako to znači započeti sa samo pet minuta hoda, to je ono što biste trebali učiniti. U stvari, jedan od mojih omiljenih planova koji preporučujem za početak je plan od pet minuta i pet minuta unazad. Baš kao što zvuči, izađete na pet minuta, okrenete se i vratite se natrag. To je to … 10 minuta hoda. Ako se osjećate ambiciozno, možete napraviti sedam i po ili čak 10 minuta odmora i natrag i dodati malo istezanja kada završite ako želite. Jedan od najboljih načina da se motivirate i ostanete takvi je postavljanje ciljeva. Predlažem da odredite sedmični plan vježbanja, počevši od danas za sljedeći tjedan. Zapišite koji dan u sedmici, koje doba dana, minute aktivnosti i aktivnost koju ćete raditi. Budite što precizniji i realniji i imajte na umu da nije važno koliko radite kad započnete, već da jednostavno započnete. Nastavite postavljati i pregledavati svoje ciljeve tjedno najmanje tri mjeseca. Na taj ćete način biti sigurni da ćete ostati na pravom putu i naviku u svoj život ugraditi u naviku.

Razlike u ishrani naših predaka i naše današnje ishrane

Naša se ishrana veoma promijenila u poslednjih sto godina. Zajedno sa smanjenim kretanjem ona je odgovorna za nastanak i širenje mnogih civilizacijskih bolesti, koje su prije dvadesetog vijeka bile rijetke, kao što su srčana oboljenja, osteoporoza, visok krvni pritisak i dijabetes. Tokom cjelokupne istorije čovječanstva, ljudska vrsta se prilagodila određenoj ishrani, koja se veoma razlikuje od današnje.

Posmatranjem naše prvobitne ishrane dobijamo uvid u one namirnice i hranjive supstance za koje je naše tijelo stvoreno.

Naši preci su se hranili uglavnom svježim biljnim namirnicama u obliku opalih koštunjavih plodova, sjemenki, korijenja, divljih žitarica, mahunarki i voća. Ugljeni hidrati su se konzumirali mahom u obliku integralnih žitarica, koje sadrže dovoljno dijetetskih vlakana, vitamina i minerala. Rafinisani ugljeni hidrati i šećer skoro da i nisu postojali u ishrani naših predaka. Nasuprot tome oni danas čine glavninu naše ishrane.

Naša prvobitna ishrana sadržavala je ukupno mnogo manje masnoća, a udio višestruko nezasićenih masnih kiselina (zdrave masti iz biljnih ulja) bio je tri do četiri puta veći od udjela zasićenih masti (nezdrave masnoće životinjskog porijekla). Danas konzumiramo dva do tri puta više zasićenih nego nezasićenih masnoća. Naši preci su jeli posno meso divljači (samo nekih 4% kalorija bile su masti), dok naša današnja stoka ima mnogo više masti (juneće ili svinjsko meso se sastoji od 25-30% masti). Divljač daje u velikim količinama zdrave, esencijalne masne kiseline (EPA i DHA).

Tovljene životinje skoro i ne posjeduju ove masne kiseline.

Ishrana naših predaka bila je mnogo bogatija vitaminima i mineralima. Ta ishrana je u poređenju sa našom današnjom, na primjer, davala tri do četiri puta više kalcijuma i magnezijuma, šest puta više vitamina C, mnogo više dijetetskih vlakana, vitamina E i cinka.

Naša prvobitna ishrana sadržavala je deset puta više kalcijuma nego natrijuma. Taj odnos se danas sasvim izmjenio: danas jedemo četiri puta više natrijuma nego kalcijuma (prethodna slika).
Ishrana naših predaka je posjedovala znatno veći antioksidativni kapacitet. Svaka biljka proizvodi antioksidante da bi zaštitila sjeme i plod od uticaja kiseonika i UV zračenja. Zato je neophodno da i čovjek, kako bi se zaštitio od prebrzog procesa starenja i degenerativnih procesa, postigne ravnotežu između antioksidanta i slobodnih radikala.

Naša moderna ishrana veoma se razlikuje od one kojom se naša vrsta “uzdizala”. Po prirodi, mi nismo stvoreni za prerađene namirnice, bez hranjive vrijednosti, sa puno šećera, masti životinjskog porijekla, soli i aditiva.

Burgerštajnov PRIRUČNIK HRANJIVIH SUPSTANCI

Visok krvni pritisak (hipertenzija)

Krvni pritisak odgovara snazi kojom krvotok pritiska zidove arterija. Normalan krvni pritisak se kreće oko 120/80. Prvi, veći broj, odnosi se na najveći pritisak koji se dostiže kada se srčani mišić skuplja i pumpa krv u sudove. Niži broj odgovara pritisku za vrijeme pauze između dva otkucaja srca. Izraz “hipertenzija” koristi se neobično visok krvni pritisak, koji je opasan, pošto opterećuje srce, bubrege i krvne sudove više nego što treba. Vremenom ovo opterećenje može da izazove ozbiljna oštećenja organizma i da dovede do otkazivanja rada srca i bubrega ili do moždanog udara.

Rizik od smrti usljed ranog oboljenja srca, za osobe sa visokim krvnim pritiskom, duplo je veći nego za osobe koje imaju normalan krvni pritisak. Većina slučajeva visokog krvnog pritiska su kombinacija neuravnoteženog načina ishrane, nedovoljnog kretanja i stresa. Visok krvni pritisak je pritajeno oboljenje. Većina osoba sa visokoim krvnim pritiskom živi bez ikakvih simptoma, čak i ne zna da boluje od visokog krvnog pritiska.

Preporučene hranjive supstance kod visokog krvnog pritiska

Hranjiva supstancaPreporučena dnevna dozaKomentari
Kalcijum1-1,5 gMože značajno da snizi krvni pritisak. Nedostatak kalcijuma mnogo je veći faktor rizika za hipertenziju nego slana hrana. Konzumirajte namirnice koje sadrže mnogo kalcijuma (npr. mliječni proizvodi od obranog mlijeka i zeleno lisnato povrće)
Magnezijum400-600 mg (može da se uzima zajedno sa kalcijumom)Magnezijum opušta krvne sudove. Nedostatak magnezijuma podiže krvni pritisak i veoma je rasprostranjena pojava u industrijski razvijenim zemljama
Folna kiselina1 mgVrednovanje rezultata iz Nurses Health Study, pokazalo je smanjen rizik od hipertenzije
Arginin2-4 gProširuje krvne sudove. Smanjuje faktor rizika ADMA (asimetrični dimetilarginin)
Taurin2-6 gSuplemento taurina mogu da snize krvni pritisak
Koenzim Q1090-120 mgSnižava previsok krvni pritisak
Omega 3 masne kiseline1-1,5 g EPA u obliku kapsula ribljeg uljaJedite dva puta nedeljno ribu, to može da pomogne u snižavanju krvnog pritiska

Krvni pritisak treba redovno kontrolisati (najmanje dva puta godišnje), posebno one osobe koje spadaju u rizičnu grupu; npr. gojazne osobe i oni koji se ne kreću dovoljno. Osobe koje imaju bliske rođake, koji pate od hipertenzije, treba, takođe, redovno da kontrolišu krvni pritisak.

Preporučeni način ishrane

Gojazne osobe su podloženije nastanku visokog krvnog pritiska. One mogu značajno da smanje svoj krvni pritisak ako smanje težinu. Ishrana koja je bogata mastima životinjskog porijekla i holesterolom, podiže krvni pritisak, dok ishrana sa biljnim uljima, posebno maslinovim ulje, smanjuje rizik od hipertenzije. Kod jedne trećine stanovništva, krvni pritisak reaguje osjetljivo na rafinisane šećere, a veće količine dijetnih vlakana snižavaju krvni pritisak. Zato se preporučuje ishrana bogata složenim ugljenim hidratima i dijetnim vlaknima, sa malo rafinisanog šećera. Dodatne količine dijetnih vlakana u obliku ovsenih ili pšeničnih mekinja mogu da pomognu.

Oko jedne četvrtine stanovništva, ugroženo je solju (natrijumhlorid) koja povećava krvni pritisak. Kada se unose velike količine soli u organizam, to za posljedicu ima da u organizmu ostaje više tečnosti. Zbog povećane zapremine krvi, srce i bubrezi moraju da daju veći učinak, što opet vodi ka hipertenziji. Odrasloj osobi dovoljno je 1/4 kafene kašičice soli na dan, što otprilike odgovara 0,5 grama. U stvarnosti mi konzumiramo u prosjeku petnaest puta više od te količine. Osobe koje zamjene namirnice bogate solju, svježim namirnicama koje su bogate kalijumom (npr. banana i sok od narandže) snižavaju na taj način krvni pritisak.

Alkohol takođe, doprinosi visokom krvnom pritisku. Osobe sa visokim krvnim pritiskom smjele bi da dozvole sebi najviše dva pića u toku dana.

Posebne napomene:

  • Bijeli luk ima svojstvo da snižava krvni pritisak. Osobe sa hipertenzijom mogu sniziti krvni pritisak konzumiranjem bijelog luka (ili ekstrakt od bijelog luka – Garlic Max);
  • Prekomjerne količine olova ili kadmijuma u organizmu, često u kombinaciji sa niskim vrijednostima cinka, mogu da povise krvni pritisak. Detoksikacija i dodatan unos cinka, može da snizi krvni pritisak kod osoba koje su veoma opterećene teškim metalima;
  • Redovno bavljenje aerobnim sportskim aktivnostima može da snizi krvni pritisak i doprinese da uopšte i ne dođe do pojave visokog krvnog pritiska;
  • Hroničan stres, napetost i strah mogu da podignu krvni pritisak. Autogeni trening, tai či, joga i meditacija mogu da pomognu u otklanjanju stresa i da snize krvni pritisak;
  • Lijekovi za sniženje krvnog pritiska dovode se u vezu sa različitim, neželjenim propratnim pojavama: nedostatak minerala, slabost i umor, nesanica, impotencija i depresije. Terapija ishranom i promjena životnih navika (smanjenje tijelesne težine i sport) mogu kod mnogih osoba sa hipertenzijom, da smanuje potrebne količine lijekova ili čak da ih učine nepotrebnim.

Burgerštajnov PRIRUČNIK HRANJIVIH SUPSTANCI

9 Prednosti vitamina D koje biste trebali znati – kako dobiti više u svojoj prehrani

Vitamin D – nadimak „vitamin sunca“ zbog svoje sposobnosti da ga tijelo apsorbira kroz sunčevu svjetlost – glavni je igrač u održavanju zdravlja ljudskog tijela. Njegov glavni posao, prema Uredu za dijetetske suplemente Nacionalnog instituta za zdravlje, je promocija apsorpcije kalcijuma, čineći je neophodnom za rast kostiju i preuređivanje kostiju (kada se ukloni zrelo koštano tkivo i formira novo koštano tkivo). Zbog toga nedostatak vitamina D može dovesti do tankih, lomljivih ili deformiranih kostiju. Ali vitamin D nudi i niz drugih blagodati, u rasponu od pozitivnih i za fizičko i za mentalno zdravlje. Evo devet blagodati vitamina D o kojima trebate znati – uključujući načine kako unositi više vitamina u svakodnevnu prehranu.

Vitamin D jača vaše kosti

Vitamin D poznat je po svojim sposobnostima za izgradnju i jačanje kostiju. “Vitamin D pospješuje apsorpciju kalcijuma u vašim crijevima, što u konačnici omogućava normalnu mineralizaciju vaših kostiju”, kaže Jackie Newgent, RDN, kulinarska nutricionistica i autorica knjige The Clean * Simple Diabetes Cookbook, za Health. U osnovi, kalcijum koji koristi vašim kostima ne bi mogao obavljati svoj posao bez vitamina D. “Vitamin D vam je potreban za rast kostiju – i kako biste spriječili da kosti postanu lomljive.” Kada se udruži sa kalcijumom, može pomoći u prevenciji osteoporoze, bolesti koja znači da se gustoća i kvalitet kostiju smanjuju, dodaje ona.

Vitamin D može pomoći u jačanju mišića

Zajedno sa sposobnostima za izgradnju kostiju, vitamin D također utječe na jačanje mišića. ‘Nedostatak vitamina D u tijelu može povećati rizik od slabih mišića, što zauzvrat povećava rizik od pada’, kaže Lana Nasrallah, MPH, RD, klinički dijetetičar u UNC Health, za Health. Ovo je posebno važno za starije osobe. ‘Vitamin D može pomoći u povećanju mišićne snage i tako spriječiti padove, što je čest problem koji dovodi do značajnih invaliditeta i smrti kod starijih odraslih.’

Vitamin D može podržati imunološki sistem i boriti se protiv upala

Doktor Nasrallah dodaje da vitamin D takođe može pomoći u izgradnji imuniteta. “Može podržati imunološki sistem boreći se protiv štetnih bakterija i virusa”, kaže ona. Zapravo, ova uloga u prevenciji infekcija postala je kritična za vrijeme pandemije COVID-19, jer su istraživači zainteresirani za njenu potencijalnu ulogu u ishodima infekcije. “Poseban je interes za njegovu ulogu u virusnim infekcijama poput gripe i koronavirusa,” kaže za Health Barry Boyd, dr. Med., RDN, hematolog, onkolog i nutricionist sa Yale Medicine. Ukazuje na BMJ analizu iz 25 randomiziranih kontrolnih ispitivanja iz 2017. godine koja je uspoređivala dodatke vitamina D s placebom, koja je otkrila da vitamin D smanjuje rizik od akutne respiratorne infekcije bilo dnevnim ili sedmičnim dodavanjem vitamina D, posebno kod osoba kojima je nedostajalo. “Studije pokazuju da su visoke geografske širine i zimska sezona faktori rizika i za nizak vitamin D, i za povećanu gripu, i za druge respiratorne bolesti i za negativne ishode”, kaže on. „Sada vidimo sličan obrazac s višim stopama smrtnosti od infekcija COVID-19“, mada još uvijek treba obaviti više istraživanja kako bi se utvrdilo je li veza uzročna ili samo korelacija.

Vitamin D može pomoći u jačanju oralnog zdravlja

Budući da vitamin D pomaže našem tijelu da apsorbira kalcij, on igra presudnu ulogu u podržavanju oralnog zdravlja, smanjujući rizik od karijesa i bolesti desni. Pregled iz 2011. godine u časopisu The Journal of Tennessee Dental Association napominje da, iako je istraživanje malo, postoji „hipoteza u nastajanju“ da je vitamin koristan za oralno zdravlje, zbog svog učinka na metabolizam kostiju i „njegove sposobnosti da djeluje kao sredstvo protiv -upalno sredstvo i stimulišu proizvodnju antimikrobnih peptida. ‘

Vitamin D može pomoći u prevenciji dijabetesa tipa 1 i tipa 2

Iako studije nisu konačne, vitamin D može biti koristan za prevenciju dijabetesa tipa 1 i tipa 2, kaže Newgent. Jedno takvo istraživanje, objavljeno 2006. godine u časopisu Diabetes Care, pokazalo je da iako vitamin D sam po sebi nije efikasno smanjio rizik od prekomjerne količine šećera u krvi, kombinirani dnevni unos od 1.200 mg kalcijuma i 800 IU vitamina D efikasno smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2.

Vitamin D može pomoći u liječenju hipertenzije

Prema pregledu iz 2019. godine objavljenom u časopisu Current Protein * Peptide Science sugerira se da vitamin D može igrati ulogu u liječenju visokog krvnog pritiska – jednog od markera kardiovaskularnih bolesti – kaže Newgent. Prema autorima pregleda, “čak i kratkotrajni nedostatak vitamina D može direktno povećati BP [krvni pritisak] i promovirati oštećenje ciljnih organa.” Istraživači su dodali da, “zbog visoke korelacije između vitamina D i hipertenzije, terapija suplementacijom vitaminom D može biti novi uvid u liječenje hipertenzije.”

Vitamin D vam može pomoći da izgubite kilograme

Dr. Boyd ističe da je gojaznost poznati faktor rizika za nizak nivo vitamina D – što znači da više vitamina D može pomoći u gubitku kilograma. Jedno istraživanje iz 2009. godine u British Journal of Nutrition otkrilo je da su žene sa prekomjernom težinom ili gojazne žene s niskim nivoom kalcijuma one koje su uzimale dnevnu dozu kalcijuma uparene s vitaminom D uspješnije u ispuštanju kilograma od onih koji su uzimali placebo dodatak zbog „Efekat suzbijanja apetita“ kombinacije.

Vitamin D može pomoći u borbi protiv depresije

Sunce vam može uljepšati raspoloženje, a također i vitamin D. Prema članku iz pregleda iz 2017. godine u časopisu Neuropsychology, istraživači su otkrili “značajnu vezu između depresije i nedostatka vitamina D”. Iako su priznali da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se definirao točan njihov rad – kao što je, ako su niske razine vitamina D uzrok ili posljedica depresije – autori preporučuju “provjeru i liječenje nedostatka vitamina D kod osoba s depresijom”, napominjući da to je “lako, isplativo i može poboljšati ishod depresije.”

Vitamin D može pomoći u smanjenju rizika od određenih karcinoma

Dr. Boyd ukazuje na različita istraživanja – na koja se većina poziva na web lokaciji Nacionalnog instituta za rak (NCI) – koja pružaju neke dokaze da vitamin D može imati moć borbe protiv raka. ‘Povećavaju se dokazi da dodatak vitamina D može poboljšati ishode raka’, objašnjava on. Karcinomi za koje postoji najviše podataka o ljudima su kolorektalni karcinom, rak dojke, prostate i pankreasa.

NCI posebno navodi nekoliko razloga zašto su istraživači zainteresirani za vezu između vitamina D i smanjenog rizika od raka. Organizacija ističe da neka istraživanja pokazuju da su incidencija i stope smrtnosti za određene karcinome bile niže među osobama koje žive u južnim geografskim širinama, gdje je nivo izloženosti sunčevoj svjetlosti relativno visok, nego među onima koji žive na sjevernim geografskim širinama, iako je potrebno izvršiti dodatna istraživanja Pronaći određenu uzročnu ili korelacijsku vezu između većeg izlaganja sunčevoj svjetlosti i manjeg rizika od raka. Više eksperimentalnih dokaza, prema NCI, pokazuje da je utvrđeno da ćelije karcinoma i tumori na miševima vitamin D imaju nekoliko aktivnosti koje bi mogle usporiti ili spriječiti razvoj ćelija karcinoma i tumora na miševima, uključujući promicanje stanične diferencijacije i smanjenje karcinoma Rast ćelija, stimulirajući ćelijsku smrt (apoptoza) i smanjujući stvaranje krvnih žila tumora (angiogeneza).

Kako dobiti više vitamina D

Iako su lako dostupni putem sunčeve svjetlosti, neke hrane i dodataka prehrani, mnogi Amerikanci i dalje dobivaju neadekvatne količine vitamina D – prema najnovijim informacijama iz Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, dvije trećine stanovništva imalo je dovoljno vitamina D, definiran od strane Instituta za medicinu kao vrijednost serumskog 25-hidroksivitamina D (25OHD) od 50–125 nmol / L. Budući da sami ne možete nužno saznati da li imate manjak vitamina D, najbolje je da se obratite medicinskom stručnjaku, kaže Cynthia Sass, RD, MPH, urednica za zdravlje u prehrani. ‘Idealno je najbolji pristup testirati razinu vitamina D u krvi kako bi se utvrdilo je li nivo vitamina D u krvi u odgovarajućem opsegu’, objašnjava ona. “Ovo određuje da li je dodatak potreban da bi se postigao adekvatan status vitamina D u krvi, a ako je potrebno, odgovarajuća doza dodatnog vitamina D.”

Ako utvrdite da imate manjak ili nedostatak unosa vitamina D, postoji nekoliko ključnih načina na koje možete povećati dnevnu dozu – zureći u 20 minuta sunčeve svjetlosti nekoliko puta tjedno, prema Newgentu. “Glavni uzrok nedostatka vitamina D je neadekvatno izlaganje sunčevoj svjetlosti, što je sve veća karakteristika u modernom životu”, kaže dr. Boyd. Ali zapamtite: i dalje morate nositi kremu za sunčanje kad god izađete vani – čak i da biste dobili vitamin D.

Osim sunca, dodatni vitamin D možete dobiti i kroz nekoliko (iako vrlo malo) namirnica, poput masne ribe (uključujući losos, tunjevinu, skušu i sardine) i gljiva (od kojih su neke izložene ultraljubičastom (UV) svjetlu) za povećanje nivoa vitamina D), kaže dr. Nasrallah i Newgent. Hrana poput mlijeka, soka od naranče, jogurta i žitarica za doručak također se može obogatiti vitaminom D. I naravno, uvijek možete ići putem dodataka, u obliku vitamina D3, ako vaš liječnik smatra da je to potrebno. Prema dr. Boyd-u, mnogi liječnici danas smatraju dnevnu dozu od 1000-2000 IU D3 sigurnom i osigurat će optimalnu razinu za većinu odraslih. Što se tiče vremena kada ga treba uzimati, jer je vitamin topiv u mastima, predlaže da ga uparite s vašim najvećim obrokom u danu, „koji sadrži masti kako bi se osigurala maksimalna apsorpcija“. Ali opet, obratite se svom liječniku prije nego što odlučite probati vitamin D u obliku dodataka.